Istraživanje starije hrvatskoglagoljske zborničke baštine

Šifra projekta: IP-2019-04-5942

Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost

Akronim projekta: CROGLAGPAR73

Voditeljica projekta: dr. sc. Vesna Badurina Stipčević (Staroslavenski institut)

Istraživački tim:

dr. sc. Marinka Šimić (Staroslavenski institut)
doc. dr. Tanja Kuštović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
prof. dr. sc. Petra Stankovska (Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani)
dr. sc. Kristijan Kuhar (Staroslavenski institut)

Informatičari:

Juraj Benić, mag. ing.
Jakov Topić, mag. ing.

Opis:

U središtu istraživanja projektnoga prijedloga je starija hrvatskoglagoljska zbornička baština, osobito najstariji cjelovito sačuvani hrvatskoglagoljski Pariški (Borislavićev) zbornik Slave 73 iz 1375. godine. Dosadašnja istraživanja ovoga izuzetno vrijednog i opsežnog (296 pergmentnih folija) rukopisa pokazala su da bi bilo potrebno ne samo nastaviti nego i intenzivirati istraživanje zborničkoga sadržaja te proširiti proučavanje i na zborničke dijelove koji do sada nisu bili obuhvaćeni istraživanjima. Namjera je projektnoga prijedloga da se multidisciplinarnim filološkim istraživanjima, književnopovijesnim, tekstološkim, jezičnim analizama te povijesnoliturgijskim istraživanjima detaljno opiše Pariški zbornik Slave 73, istraže njegove društvene, liturgijske, književne i estetske funkcije te da se utvrdi odnos zbornika prema hrvatskoglagoljskoj liturgijskoj tradiciji (brevijarima, misalima, ritualima) i neliturgijskoj baštini (drugim zbornicima). U daljnjem proučavanju osobita bi pažnja bila posvećena činjenici da je Borislavićev zbornik rijedak primjer glagoljaške knjige namijenjene ženskoj čitalačkoj ili slušateljskoj publici, jer je u kolofonu zabilježeno da je napisan za redovnice šibenskog samostana svetog Julijana. Istraživački ciljevi projekta su:

pripremiti latinično transliterirano izdanje glagoljskoga Pariškoga zbornika Slave 73;
multidisciplinarno, književnopovijesno, tekstološko, jezično, povijesnoliturgijsko istraživanje najstarijega cjelovito sačuvanoga glagoljskoga zbornika;
istražiti Pariški zbornik Slave 73 u kontekstu drugih hrvatskoglagoljskih liturgijskih i neliturgijskih spomenika.

Utvrđivanje izvora i predložaka na temelju kojih je ovaj kodeks oblikovan, zasigurno će proširiti spoznaje o tragovima filoloških, književnih, liturgijskih i kulturnih utjecaja u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

Research of the Old Croatian Glagolitic Miscellany Heritage

Croatian Science Foundation

Old Curch Slavonic Institute

The research topic of the project proposal is the older Croatian Glagolitic miscellany heritage, particularly The Paris Miscellany (Slave 73) by Grgur Borislavić, the oldest completely preserved Croatian Glagolitic miscellany dating from 1375. Previous research carried out on this extremely valuable and comprehensive manuscript with 296 parchment folios shows that it is necessary not only to continue but also to intensify research activities regarding the miscellany and to further expand them to cover those parts of the miscellany that have not been investigated so far. The intention of the project proposal is to apply multidisciplinary philological research methods, literary-historical, textological and linguistic analyses as well as liturgical research to describe The Paris Miscellany (Slave 73) in detail, study its social, liturgical, literary and aesthetic functions and establish a relationship between the miscellany and the Croatian Glagolitic liturgical tradition (breviaries, missals, rites) on the one hand and the non-liturgical heritage (other miscellanies) on the other. With further study, special attention would be given to the fact that The Paris Miscellany is a rare specimen of Glagolitic literature aimed at female readers or listeners: the colophon notes that the miscellany was written for the nuns of St Julian’s Convent in Šibenik. The objectives of this research are the following:

to prepare a Latin transliteration of The Paris Miscellany (Slave 73);
to conduct a multidisciplinary study covering literary-historical, textological, linguistic and liturgical aspects of the oldest completely preserved Glagolitic miscellany;
to study The Paris Miscellany (Slave 73) in the context of other Croatian Glagolitic liturgical and non-liturgical monuments and thus establish a prototype for further study of other Glagolitic miscellanies.

With The Paris Miscellany (Slave 73) prepared in this way, both the Croatian and the international scientific and cultural communities would gain an essential insight into the content and importance of this valuable Glagolitic manuscript. Identification of sources and templates used to design this codex will without any doubt produce further findings about diverse traces of philological, literary, liturgical and cultural influences in medieval Croatia.